Search
E whai ake nei ngā putunga o te kupu: moko

moko1

1. [Rūaumoko] ing, āhua .
He tauira pūmau ka tāia ki te kiri. He moko te takitaki, i tāia ki te kūhā o te wahine. (TT 41, wh68) I te wā e mokohia ana te tangata, me kaua a ia e pāpā ki tōna mata, kaua a ia e titiro i roto i te wai ki te āhua o tōna moko. (Wh 51, 4) { (ahi mānuka ) }

2. [Rūaumoko] ing .
Te ingoa o te tangata he mea āta tuhi nāna hei tohu tautuhi i a ia, hei tohu whakamana rānei. Ka tāia ngā moko o te tīma poitarawhiti matua o Aotearoa ki te pōro, hei taonga mahi moni mā ngā tamariki pāngia e te mate pukupuku. E kore e mana te haki kia tuhia rā anō e te tangata tana moko ki raro.
waitohu (2)

3. [Rūaumoko] ing .
He tānga, he āhua e tohu ana i tētahi kamupene, i tētahi whakahaere, i tētahi rōpū, e whakaatu ana ko wai rātou. He ātaahua te moko o Te Kōhanga Reo.

4. [Tāne] ing .
He ingoa whānui mō ērā o ngā ngārara he roa te tinana me te hiku, he poto ngā waewae e whā, he kamo neke ōna, he unahi kei te tinana, he taratara rānei te kiri. Ko te tuatara te moko rongonui o Aotearoa. Ka kapohia atu te hiku o te moko, maunu tonu mai.

moko tuauri [Tāne] ing .
He ngārara tino nui kua korehāhā, nō rātou tēnei ao ka hia miriona tau ki mua. Ka honohonoa ngā wheua o te moko tuauri, e, inā kē tōna rahi.

5. [Tangaroa] ing .
Te ingoa whānui mō tētahi whānau mokomoko upoko nui, he nui anō ngā karu, kāore ngā kamo e neke, he tino iti ngā unahi e rere ana i te tinana me te hiku roa; he reo pīpī tō ētahi, he pekī ētahi, kia whakamāunu kua makere katoa mai te kiri, ka makere mai te hiku ina hopukia atu.

moko kākāriki [Tangaroa] ing .
He moko karu nui e 95 mirimita te roa mai i te ngutu ki te kōtore, he moko noho rākau, he haere awatea; muramura ana te kākāriki, te kōwhai rānei o tēnei moko, he kōwhai, he mā, he karera rānei ngā whakapaipai o runga, he kahurangi ngā kaokao o ngā toa pakari, he karera te puku, he kahurangi te ngao me te arero. Naultinus elegans { kawariki , kākawariki , kākāriki }

moko pāpā [Tangaroa] ing .
He moko karu nui haere pō e 94 mirimita te roa mai i te ngutu ki te kōtore; he kiwikiwi, he parauri rānei ngā tae matua o runga, he pango, he mā, he para karaka, he ōriwa rānei ngā whakapaipai āpure o te tinana, he whakapaipai tāwakawaka e rere ana i te whāroa o ētahi, kāore he kōtingotingo o tana puku kōmā. Hoplodactylus pacificus { koeka , mania , (moko pirirākau ) , (moko tāpiri ) , māmā 2 , (ngārara pāpā ) , pāpā 3 , teretere 2 }

moko pirirākau [Tangaroa] ing .
He moko karu nui haere pō. Hoplodactylus pacificus
(moko pāpā)

moko tāpiri [Tangaroa] ing .
He moko karu nui haere pō. Hoplodactylus pacificus
(moko pāpā)


Taupānga


Mā tēnei taupānga ka taea ngā kupu o He Pātaka Kupu nei te kimi

īWaea / īPapa / Android


He Pātaka Kupu


Kua eke tēnei ki te wā e riro ai mā te reo Māori tonu e whakaahua tōna ao, me tāna titiro ki tōna ao. Koia tēnei, ko He Pātaka Kupu, te papakupu Māori tuatahi mā te hunga kua mārō haere te takahi i te huarahi whai i te reo, ko ōna kōrero katoa kei tō tātou reo rangatira.